Prema novom istraživanju Europske inicijative za praćenje debljine po broju pretile djece Hrvatska je na visokom petom mjestu. Svaki treći učenik do trećeg razreda ima prekomjernu tjelesnu težinu. U kontinentalnoj Hrvatskoj svaka treća djevojčica ima prekomjernu tjelesnu težinu, a gotovo 40 posto dječaka na moru.

Na vrhu mediteranske zemlje

Neočekivano, ispred Hrvatske su mediteranske zemlje poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte, a stručnjaci smatraju da je glavni razlog zauzimanja ovako visokih mjesta nepridržavanje tradicionalne mediteranske prehrane koja inače slovi kao iznimno zdrava i uravnotežena.

To je cijeli paket. Ne možete riješiti složen problem kao što je pretilost kod djece samo jednom mjerom. Trebate dobru kombinaciju politika. Moramo više promovirati fizičke aktivnosti, trebamo škole bez brze hrane, objašnjava João Breda iz Svjetske zdravstvene organizacije i dodaje da nam ne trebaju škole diljem Europe s gaziranim pićima i slatkišima.

Istraživanje je otvorilo Pandorinu kutiju i pokazalo kako većina učenika prije izabere neko gazirano piće ili slatkiše nego voće. Više od njih pola ne jede svježe voće svaki dan, a čak njih 83 posto ne konzumira povrće.

Tko je odgovoran?

Osim roditelja, na djetetovu pravilnu prehranu više pozornosti trebaju obratiti i obrazovne i odgojne institucije od kojih se većina kune kako paze što djeci serviraju na tanjuru. Međutim, u nekim školama smatraju da odgovornost prvenstveno trebaju preuzeti roditelji koji bi djeci trebali češće kuhati, a ne voditi ih u restorane brze hrane.

Definitivno je vidljivo da mame manje kuhaju. Ja znam često ponedjeljkom pitati što su jeli. Samo 7-8 djece je jelo juhu, napominje učiteljica u OŠ Pavleka Miškine Nikolina Matovina Hajduk i dodaje da puno djece jede brzu i nezdravu hranu.

Rezultate istraživanja komentirala je i epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Musa Milanović koja ističe da se se iz najnovijeg istraživanja vrlo lako može iščitati da se “borimo” s značajnim statističkim porastom pretile djece. Prije nekoliko godina, 20 posto sedmogodišnjaka bilo je pretilo. Danas, višak kilograma ima njih čak 35 posto, što znači da broj pretile djece u Hrvatskoj rapidno raste.

Rezultate istraživanja komentirala je i epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Musa Milanović koja ističe da se se iz najnovijeg istraživanja vrlo lako može iščitati da se “borimo” s značajnim statističkim porastom pretile djece. Prije nekoliko godina, 20 posto sedmogodišnjaka bilo je pretilo. Danas, višak kilograma ima njih čak 35 posto, što znači da broj pretile djece u Hrvatskoj rapidno raste.

Svako treće dijete tri i puta više tjedno jede čips, smoki, čokolade, krafne, bureke, pije gazirane napitke, 30 posto djece svaki dan ne jede ni jednu voćku, napominje epidemiologinja Musa Milanović i dodaje da su 2013. donesene nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama koje su dobre i koje treba prakticirati.

Krivca za sve veći broj pretile djece kasno je tražiti, ali zato nikada nije prerano obratiti više pozornosti na zdravu i pravilnu prehranu naše djece u školama i kod kuće.

[PROČITAJTE JOŠ: Kako s djecom razgovarati o njihovoj prekomjernoj tjelesnoj težini?]