Djeca rođena u velikim gradovima gdje postoji visoka koncentracija ispušnih plinova, pod većim su rizikom razvoja astme, a zbog genetičkih promjena nastalih u uvjetima zagađenja dok su bili u majčinoj utrobi.

Istraživanje na sveučilištu University of Cincinnati objavljeno u časopisu PLoS ONE, ispitivalo je umbilikalnu krv djece iz New Yorka i otkrilo dokaze postojanja novog biološkog markera – epigenetske promjene na genu ACSL3 — koji pak je povezan s prenatalnom izloženošću policikličkom aromatskom ugljikovodiku (PAHs). Istraživači naglašavaju da takvi kemijski spojevi nastaju kao nusproizvod nepotpunog sagorijevanja ugljičnih goriva, koji se u visokim koncentracijama gomilaju u prometnim područjima.

Starija istraživanja su dokazala povezanost policikličkog aromatskog ugljikovodika (PAHs) sa razvojem bolesti poput raka ili astme u djetinjstvu. Ovo posljednje istraživanje ponudilo je mogućnost predviđanja razvoja astme kod djece koju uzrokuju promjene u okolišu, a osobito kod one djece čije majke su tijekom trudnoće živjele u prometnim područjima.

Ovo istraživanje prvo je koje ispituje utjecaj pretporođajne okoline i zagađenog zraka na epigenetske promjene, koje mogu poremetiti normalno funkcioniranje gena na način da utječu na njihovu ekspresiju iako ne uzrokuju strukturalne promjene ili mutacije na genima koji se povezuju s astmom.

Drugim riječima, ovo istraživanje pokazalo je da izloženost okolišu može biti u interakciji s genima tijekom ključnih faza djetetova razvoja te može potaknuti razvoj bolesti kasnije u životu, odnosno da se tkivo reprogramira te postaje abnormalno kasnije u životu.