Zadnjih desetljeća zabilježen je gotovo epidemijski trend porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta, posebno u djece. U pojedinim zemljama svijeta alergijske bolesti se očituju u 20 do 30 posto djece. U Hrvatskoj učestalost alergijskih bolesti u dječjoj dobi iznosi od 10 do 15 posto. Zadnjih godina porast alergijskih bolesti tumači tzv. higijenska hipoteza.

Naime, primijećeno je da djeca koja žive u „čistijem” okolišu, s visokim higijenskim standardima i u boljim socioekonomskim prilikama češće obolijevaju od alergijskih bolesti. Smatra se da imunološki sustav takve djece, posebno u prvim godinama života djeteta, umjesto aktivacije u borbi s patogenima (npr. bakterijama i parazitima) reagira ne bezazlene i neupitne okolišne alergene.

Da se svakim danom sve više djece “bori” s alergijama potvrđuju i doktori iz Dječje bolnice Srebrnjak u kojoj se nalazi Odjel za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi. Na čelu Odjela je doc. dr. sc. Mirjana Turkalj, a uz njezinu smo pomoć odgovorili na nekoliko najčešćih roditeljskih pitanja koja se tiču malih alergičara.

Kolika je učestalost alergija među djecom?

Neke alergijske bolesti, kao npr. atopijski dermatitis, alergije na hranu, astma češće su u dječjoj dobi. Učestalost i reakcija na alergiju je različita, ovisno o dobi, vrsti alergena te regiji u kojoj dijete živi. Primjerice, u ranoj dojenačkoj dobi najčešća je alergija na bjelančevine (proteine) kravljeg mlijeka. Djeca koja žive u Slavoniji puno su češće alergični na pelud ambrozije u usporedbi s djecom koja žive u Dalmaciji.

Kada posumnjati da je dijete alergično?

Ako je dijete često „prehlađeno”, a posebno ako se tzv. prehlada „spušta na pluća” te nije popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, treba posumnjati da se radi o alergiji i dijete uputiti na alergološku obradu. Na alergiju valja posumnjati ukoliko se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju, ako traju duže od dva tjedna te su popraćeni svrbežom nosa i očiju, kihanjem, prozirnim sekretom iz nosa te ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji.

Koje vrste testiranja postoje?

Ukoliko liječnik posumnja da se kod djeteta radi o alergijskoj reakciji potrebno je provesti alergološko testiranje. Prije testiranja ne smiju se uzimati antihistaminici najmanje 7 dana jer lijekovi mogu utjecati na rezultate testiranja.

PRICK test ili kožni ubodni test najčešće se izvodi na nutritivne (hrana) i inhalacijske (peludi) alergene. Test se izvodi na koži unutrašnje strane podlaktice ili na koži leđa, tako da se stavi kap alergena koja se probode plastičnom lancetom. Reakcija se očitava nakon 20 minuta. Kod pozitivne reakcije na mjestu uboda pojavit će se mala oteklina (urtika). Prije početka testa provodi se test na pozitivnu kontrolu (histamin) i negativnu kontrolu (pufer), koja se očitava nakon 10 minuta.

Atopy patch test se najčešće izvodi kod male djece s atopijskim dermatitisom radi procjene postojanja kasne stanične preosjetljivosti na hranu. Ovaj test se nerijetko primjenjuje i kod nejasnih gastrointerstinalnih smetnji djeteta. Test se izvodi na koži leđa, tako da se postavi traka s nanešenim alergenima hrane, a to su najčešće: pšenica, kikiriki, kravlje mlijeko, jaja, soja. Očitanje testa provodi se nakon 48 h i 72 h, tako da se nakon 2 dana (48 h) skidaju flasteri koji nose alergene hrane i očitava prva reakcija te se nakon 72 h kada se očitava druga reakcija, izdaje nalaz testa. U slučaju pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu kontakta se javlja edem, crvenilo s malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.

PATCH ili epikutani test služi za dokazivanje kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergene. Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s alergenima (standardni set sa 26 alergena). Test se očitava nakon 48 i 72 sata. U slučaju pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu kontakta se javlja edem, crvenilo s malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.

Može li se alergija izliječiti?

U velike većine alergičara, alergija se ne može izliječiti. Međutim, može se značajno tijekom odrastanja (primjerice u pubertetu) ili nakon provedene hiposenzibilizacije smanjiti.

Koje su najčešće zablude roditelja vezane uz alergije?

Praksa je pokazala da postoje brojne zablude roditelja vezane uz alergije. Primjerice, da se samo dojenjem može izbjeći pojava alergija te da se stalnim čišćenjem stana mogu eliminirati grinje iz kućne prašine. Neki roditelji pak smatraju da djecu koja imaju atopijski dermatitis ne treba često kupati, da djetetu s astmom najviše odgovara plivanje te da ga treba poštediti tjelesnog odgoja.

U kojoj je mjeri sklonost alergijama naslijeđena?

Rizik za pojavu alergija, ako je netko od bliskih srodnika je oko 50 posto, a ako su oba roditelja alergični i do 75 posto. Nasljeđivanje uključuje više različitih gena te je pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika. Primjerice, ako je roditelj alergičan na jaja, dijete može biti alergično na drugu namirnicu ili inhalacijski alergen.

Na što treba obratiti pažnju kada dijete ima alergiju na hranu?