Činjenica je da je tehnologija toliko uznapredovala da danas možemo proizvoditi hranu koja je puno zdravija od one koju su jeli naši preci ili da iz hrane eliminarmo štetne sastojke, ali ih svejedno konzumiramo. Mi, ali i naša djeca.
Na milijune ljudi umire svake godine zato što su konzumirali nezdravu hranu, a još više ih se suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima jer hrana koju konzumiraju sadrži štetne sastojke.
Ako želimo zaštiti našu djecu i obitelj od tih štetnih prehrambenih sastojaka, za početak bi pažnju trebali posvetiti izbacivanju namirnica koje sadrže sljedeće sastojke: trans-masnoće, visoko fruktozni kukuruzni sirup i umjetna bojila. Ti su sastojci skriveni u hrani koju jedemo svakodnevno, te ih je za sad teško pronaći na deklaracijama proizvoda u Hrvatskoj.
Trans-masnoće
Prekomjerni unos bilo koje vrste masnoća može dovesti do problema sa zdravljem, ali tzv. trans-masnoće industrijski su proizvedene i dobivaju se hidrogeniziranjem i drugim industrijskim procesima prerade biljnih masnoća. Kemijski procesi mijenjaju prirodnu strukturu masnih kiselina u TRANS strukturu koja je neprirodna i ljudski organizam je ne može iskoristiti.
Ove masnoće manje su sklone kvarenju od prirodnih pa se koriste za produljenje trajnosti peciva, slatkiša, slanih grickalica i brze hrane. Najveći su izvori trans-masnoća margarin, hidrogenizirano biljno ulje i pekarske masnoće.
Pretjerano konzumiranje trans masnih kiselina dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema i zato će ubrzo postati obveza označavanja postotaka trans masnih kiselina u hrani i izražavanja kao postotak zasićenih masnih kiselina.
Trans masne kiseline i hidrogenirana ulja (biljne masti) doprinose nedostatku esencijalnih masnih kiselina, opadanju imuniteta, gojaznosti, pojavi šećerne bolesti, kolesterola, razvoju krvožilnih bolesti, bolesti prostate, smanjenju izlučivanja testosterona i sperme, pa čak i povećanoj učestalosti poroda djece sa niskom porođajnom težinom.
Visoko fruktozni kukuruzni sirup
Ovaj sastojak ne razlikuje se mnogo od bijelog rafiniranog šećera, a nalazimo ga u sokovima i slatkišima. Djeca danas jedu previše šećera koji utječe na njihovo raspoloženje i koncentraciju. Osim toga, već je poznato da prekomjerni unos šećera u organizam dovodi do problema s prekomjernom težinom, kvarenja zubi i drugih boljki koje ne pogađaju samo odrasle, već i djecu.
Umjetne boje
Novija istraživanja pokazala su da umjetne boje u hrani, koje postoje većinom kako bi nam namirnice učinili primamljivijima, uzrokuju hiperaktivnost kod djece. Iako se umjetna bojila i aditivi dodaju u vrlo malim količinama, stručnjaci ne preporučuju hranu krcatu tzv. E aditivima djeci. Osobito ih ne preporučuju mališanima koji pate od raznih alergija.
Ipak, kao i u svemu tako ni u izboru namirnica ne treba biti isključiv. Ukoliko hranu s gore navedenim sastojcima unosimo u malim količinama, odnosno, ako ne pretjerujemo i ne serviramo je djeci svakodnevno, možemo ih spasiti od ozbiljnih i teških oboljenja u budućnosti.