Nedostatak sna je top tema među roditeljima beba i male djece  koji u početku uopće ne spavaju, često se bude, ne mogu zaspati, spavaju s vama u krevetu, plaču, ne žele spavati u svom krevetiću… Sve su to sastavni dijelovi života s bebom, a onda dođe vrijeme kada se sve to ustabili i dijete spava samo, mirno i cijelu noć. No mnogi roditelji tada nailaze na drugi problem – dijete je ranoranioc i budi se u zoru. A mama i tata bi spavali, još malo, barem još malo. Naravno, postoje roditelji koji su također jutarnji tipovi pa će odmah skočiti na noge i jedva čekati da se dignu u svitanje i započnu dan.

No noćne ptičice i oni koji se vole malo duže izležavati u krevetu, a imaju dijete s drugačijim bioritmom koje ih prisiljava na rano ustajanje, s vremenom će osjetiti kako im manjak sna utječe na raspoloženje, zdravlje i kvalitetu života općenito.

Stručnjaci koji se bave spavanjem kažu da je navika spavanja, odnosno sklonost noćnom bdijenju ili ranom lijeganju i ranom ustajanju, takozvani kronotip. Pa se često događa da roditelji imaju “noćni” kronotip, a djeca “dnevni”. Djeca i inače prema rutini idu ranije spavati, pa će ranije biti i odmorna. Ali neka od njih bude se baš jako rano i trebaju manje sna od vršnjaka.

Sve se može dogovoriti ako je barem jedan roditelj jutarnji tip. Tada noćni roditelj preuzima brigu oko noćnih buđenja, noćnih bdijenja zbog bolesti, loših snova i svih sličnih epizoda, a jutarnji roditelj preuzima smjenu rano ujutro. Stvar olakšava i suživot s bakama i djedovima, pa nerijetko oni “preuzimaju” malene ranoranioce i pobrinu se za higijenu, doručak i spremanje u vrtić ili školu. Svi ostali jednostavno moraju pronaći sredinu – ili stavljati dijete spavati malo kasnije ili promijeniti vlastiti kronotip i buditi se u zoru svakog dana.

Novorođenče i rutina spavanja

Prvi mjeseci s bebom više manje svode se na preživljavanje, no roditelji već tada imaju neke opcije koje mogu uvesti u bebinu rutinu spavanja. U prvih šest mjeseci bebino spavanje je teško regulirati i ne bi se trebalo intervenirati u njezin prirodni tempo. Bebe će se bolje prilagoditi roditeljevoj rutini kada spavaju blizu mame, bilo s njom u krevetu ili u kinderbetu pokraj maminog kreveta. Ako beba spava s roditeljima u krevetu iznimno je važno držati se sigurnosnih pravila.

Isto tako, moguće je raditi male i suptilne prilagodbe u hranjenju bebe. Prvih šest mjeseci beba jede na zahtjev i svaka dva do tri ili četiri sata, što uključuje i hranjenje noću. No nakon šest mjeseci, roditelji mogu razmake hranjenja preko noći lagano i postepeno produljivati. Kada beba pređe na kašice, tijekom dana i navečer joj se može dati zasitan obrok nakon kojeg će spavati duži period, a da je ne probudi glad.

Popodnevno spavanje

Kod dnevnog spavanja jako je važno vrijeme kada se beba stavlja spavati i pridržavanje rutine. Ako se beba stavlja spavati popodne, moguće je da će navečer duže ostati budna (kao i roditelji koji su noćne ptičice), pa samim time ujutro spavati malo duže. Nakon popodnevnog spavanja, dijete može biti aktivno i trošiti energiju kako bi navečer umorno zaspalo i spavalo duže u komadu. Odličan recept su šetnje i odlazak na svježi zrak u popodnevnim satima.

Važno je i da ujutro, kad bi se beba ili malo dijete moglo probuditi, soba bude zamračena i da nema zvukova i drugih stimulansa koji bi dijete probudili i prerano digli na noge.

Roditelji se također moraju prilagoditi

Postoje djeca koja ni nakon tih suptilnih pomaka u rutini jednostavno neće odstupiti od svog biološkog tempa budnosti i spavanja. Tada se roditelji, ma koliko voljeli biti noćne ptičice, jednostavno moraju prilagoditi djetetu. Ako je roditelju apsolutno nužno 7 sati sna, a dijete se budi u 6 ujutro, to znači da roditelj treba biti u carstvu snova najkasnije do 23 sata. Prosječnom djetetu treba minimalno devet sati sna, pa to znači da će ono biti u krevetu najkasnije do 21 sat, što ostavlja roditeljima dva sata vremena samo za sebe.

Naravno da je teško modificirati vlastiti kronotip ili unutrašnji sat, ali uz ustrajnost i držanje pravila moguće je postepeno postati jutarnji tip. Stručnjaci kažu da nije potrebno mijenjati večernji termin kada se ide spavati, već se spavanje ujutro treba postepeno smanjivati i to svaki tjedan 15 minuta kraće. Za mjesec dana bit će to jedan cijeli sat. Isto tako, važno je ne “posrnuti” za vikend i spavati značajno duže nego u tjednu, jer će to poništiti rutinu i napredak koji se postiže tijekom tjedna. Tijekom dana dobro je izbjegavati kofein i popodnevni drijemež, ako se želi navečer ranije leći, a ujutro ranije ustati, zajedno s djetetom.