Uskrs se smatra najvećim katoličkim blagdanom. Diljem svijeta, vjernici ga iščekuju štujući različite običaje, koji su svoje korijene povukli u nekim davnim prošlim vremenima. Na Uskrs, ljudi već stoljećima sudjeluju u različitim procesijama, odlaze na misu i okupljaju se oko obiteljskog stola. Međutim, blagdan Uskrsa obiluje i mnogim drugim zanimljivim običajima. Kako bi se malo bolje s njima upoznali, obišli smo malo svijet i saznali što sve krije proslava uskrsnuća Isusa Krista.

U Južnoj Americi, npr. u Brazilu, točnije u pokraj Minas na Veliku subotu se džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće. Svečano obučeni, s križem u ruci ili na ramenu, kršćani u Venezueli slave Uskrs na ulicama. U inače živom Paragvaju, Na Veliki četvrtak i Veliki petak vlada tišina. Dio tradicije su procesije, melankolična glazba i različiti igrokazi raspeća. U glavnom gradu SAD-a Washingtonu, ispred Bijele kuće svake se godine, pak tradicionalno održava najveća ceremonija kotrljanja jaja prilikom koje se predsjednička obitelj uz zvukove limene glazbe druži s djecom građana. Ova tradiciju koja se održava na Uskrsni ponedjeljak započeo je još davne 1878. godine predsjednik Rutherford B. Hayes.

Filipinci za vrijeme najvećeg katoličkog blagdana obavljaju vjersku pokoru pa su u svijetu poznati po bičevanju bambusovim štapovima dok ne prokrvare. Nose i teške drvene križeve kako bi očistili svoje grijehe i ublažili bolest. Na Veliki petak, lokalno stanovništvo Bermudskih otoka pušta zmajeve iz kućne radinosti. Tradiciju je još davno započeo jedan učitelj iz britanske vojske koji je svom razredu pokušao objasniti Kristovo uskrsnuće. Kako bi što jednostavnije ilustrirao priču, on je napravio zmaja, tradicionalno oblikovanog kao križ.

Zapadna europska zemlja poput Belgije ima slične tradicije kao Amerika, ali njihovoj se djeci govori da uskrsna jaja donose zvona iz Rima. U Norveškoj je pak primjerice običaj da se u Velikom tjednu čitaju i gledaju krimići, pa od Norvežana nerijetko možete čuti da taj tjedan zovu i “Uskrsni zločin.” Čak i norveške nacionalne kuće prikazuju premijere novih krimića.

U Finskoj i Švedskoj njeguje se tradicija bojanja jaja raznovrsnim tehnikama. Malena djeca koja su odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. U Švedskoj su sve pisanice žute boje što ne čudi jer tamo ih donose pilići, a ne zečevi. Kuće se ukrašavaju ukrasima od perja i brezovim grančicama.

U Bugarskoj je običaj da najstarija žena u obitelji prvom crveno obojenom pisanicom po licu za snagu i zdravlje pomiluje svako dijete u obitelji. Ljudi nakon mise bacaju svoje pisanice na zid crkve. U bugarskim zemljama postoje i borbe jajima, a vjeruje se kako sve one, koji uspiju sačuvati svoja čitavima, čeka vrlo uspješna godina. U Rumunjskoj se prije Uskrsa čiste kuće i dvorišta te kupuje nova odjeća.

U talijanskoj Firenci, prigodno uređena kola, prolaze ulicama grada, a vuku ih bijela goveda. Kada dođu do katedrale, svećenik u kola ispaljuje raketu u obliku golubice, a tada nastaje veliki vatromet, koji se nalazi u kolima. Sve prati i velika parada u kojoj su ljudi maskirani u srednjovjekovne kostime. U Francuskoj, točnije u gradu Hauxu na glavnom se trgu poslužuje divovski omlet. Navodno je i Napoleon bio oduševljen ovim jelom kad ga je probao.

U Švicarskoj si kršćani poklanjaju uskršnju golubicu koja se zove “Paloma di Pasqua”, kolač sa sušenim voćem. U glavnom gradu na sam Uskrs okupljaju se ljudi svih generacija i međusobno gađaju pisanicama. U Njemačkoj obojana jaja vješaju na grane drveća. Pisanice i prigodne čokoladne figurice skrivaju po vrtovima i dvorištima, a za potragu istih zaduženi su najmlađi. Taj su običaj preuzeli od Amerikanaca koji organiziraju lov na pisanice.

Na otoku Krfu, na Veliku subotu lokalno stanovništvo baca kuhinjsko posuđe kroz prozor. Španjolska je poznata po održavanju procesija u kojima sudjeluju muškarci kostimirani u kosture. Na uskrsnu misu mladići nose obične palmine grančice, a djevojke grančice ukrašene slasticama.