VELIKA BRITANIJA – Merry Christmas

Velika Britanija prva je država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Njome se ukrašavaju vrata i domovi. Pripreme za Božić počinju s hranom, slanjem božićnih čestitki, ukrašavanjem domova te pripremanjem darova. Djeci u Velikoj Britaniji Djed Božićnjak poklone ne ostavlja ispod bora, već u čarapama koje su obješene uz rubove kreveta ili kamina. Obavezno se poslije božićnog ručka na televiziji prati govor kraljevske obitelji, a popodne se posjećuje obitelj i rodbina. Najčešće blagdansko jelo je božićni puding, najčešće od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem).

FRANCUSKA – Joyeux Noel 

U Francuskoj djeca ostavljaju svoje cipelice pored kamina kao bi im Djed Božićnjak donio darove. Sljedećeg jutra slatkiši ih čekaju u cipelicama, ali i obješeni na granama drvećama. Na sjeveru Francuske, primjerice, djeca se daruju 06. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli razmjenjuju poklone na Novu godinu. Najpoznatiji simbol Božića, božićna jelka izum je Francuza. Prva jelka okićena je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća, a vojvotkinja od Orleansa 1840. godine prenijela ju je u Pariz. Osim slastice, od koje je najpoznatiji čokoladni panj, na božićnom meniju se nalazi pečena guska ili purica. Nakon večere obitelj ostavlja nešto hrane na stolu, za slučaj da u dom navrati Djevica Marija.

ITALIJA – Buone Natale

Tjedan dana prije Božića, djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri, pjevajući božićne pjesme za što dobivaju novac. Na Badnju večer se poslužuje tradicionalno jelo od jegulje, a božićni ručak sastoji se od tortellini in brodo, juha s punjenom tjesteninom, te capone, pečeni ili kuhani pijetao. U mnogim dijelovima Italije, djeca svoje poklone mogu otvoriti tek 6. siječnja. Najmlađima u Italiji darove ne nose sveti kraljevi već ružna vještica Befana na dršku svoje metle. Prema legendi, Befana je željela nešto pokloniti Isusu, ali kako je zakasnila, odlučila je svake godine darivati svu djecu u njihovim domovima za slučaj da se mali Isus tamo zatekne. Zločesta djeca od Befane dobivaju ugljen, a dobra darove.

RUSIJA – Pozdrevlyayu s praznikom Rozhdestva

Pripreme za Božić u Rusiji traje čak 39 dana, a sam Božić slavi se, prema pravoslavnoj tradiciji, 7. siječnja. Na taj dan jede se 12 sljedova jela u spomen na 12 apostola. Božićna večera najčešće se sastoji od odojka i guske. Djeci u Rusiji poklone nosi Babuška, njezino ime u prijevodu znači baka, a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa s mudracem zbog hladnog vremena. Međutim, požalila je i krenula za njim s punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, ali stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke. Osim Babuške, djecu u Rusiji daruje i Sjegoruška ili Snježna žena te Djed Božićnjak kojeg nazivaju Tatica Mraz, a kojeg prate djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina).

INDIJA – Mērī krisamasa

Kršćani u Indiji ukrašavaju drva banane ili manga. Male uljne lampe stavljaju na krovove i zidove svojih kuća te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve. Članove obitelji darivaju, a siromašnim ljudima daju bakšiš (napojnicu).

JAPAN – Merikurisumasu

Iako Japanci nisu kršćani i samo jedan posto njih vjeruje u Isusa Krista, većina Japanaca ukrašava svoje domove. U Japanu darove donosi budistički svećenik Hotei-osho koji u svaku kuću donosi darove. Prema predaji, ima oči i sa stražnje strane tako da odmah primijeti ako neko dijete nije dobro. U Japanu, Božić je blagdan usmjeren na činjenje dobrih djela, potrebitima, bolesnima i nemoćnima.

AUSTRALIJA – Merry Christmas

Kako u Australiji Božić pada u ljetnim mjesecima, božićna okupljanja se nerijetko održavaju na plaži ili uz bazen. Tradicionalno se poslužuje šunka, purica, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva. Umjesto božićne jelke, u Australiji se ukrašava australski buš, mala, grmolika biljka s malenim cvjetovima. Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Tradicija je to koja je započela 1937. godine, a održala se i danas i u ostalim australskim gradovima.

SAD – Merry Christmas 

Domovi SAD-a ukrašavaju se imelom, božikovinom i granama drveta. Na božićnim stolovima najčešće se poslužuje purica. Djed Božićnjak, kakvog ga danas poznajemo, nastao je u Americi, 1860-ih godina. Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. godine. Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu, nije imao sobove ni crveno odijelo, nije živio na Sjevernom polu, ali je donosio darove djeci. Tek 1863. godine pojavljuje se ime Djed Božićnjak (Santa Claus) koji ima crveno odijelo, saonice i sobove.