Zbog niza nedozvoljenih i nedovoljno istraženih kemikalija, netransparentnog navođenja sastava proizvoda na deklaracijama i naknadnih istraživanja koja su pokazala da nas kozmetička industrija nekim proizvodima godinama “truje”, roditelji se s pravom pitaju jesu li takvi proizvodi za bebe i djecu uopće sigurni? Nedavno je u SAD i Kanadi zabilježeno na desetke slučajeva opeklina i alergijskih reakcija djece na kreme za sunčanje, pa smo se i mi odlučili pozabaviti pitanjem koliko su i jesu li štetne za dječju kožu. Roditelje želimo informirati na temelju trenutno važećih preporuka stručnjaka, saznanja i istraživanja.

Dermatolozi navode da je nanošenje krema protiv UV zraka nužno i obavezno, kod djece i odraslih, kako bi se zaštitili od opeklina i oštećenja DNA koje mogu nastati kao posljedica zračenja štetnim UV zrakama. Većina ih se slaže da su kreme za sunčanje vrlo sigurne za uporabu, a kod djece faktor zaštite ne bi smio biti manji od 30. No djeca se od štetnih zračenja mogu zaštititi i na druge, prirodnije načine pa se savjetuje: biti u hladu, piti jako puno vode, ne izlaziti na sunce između 11.00 i 17.00 sati (a u slučaju toplinskog vala s vrlo visokim faktorom zračenja, između 10.00 i 18.00 sati), prekriti kožu laganom odjećom, nositi šeširić i sunčane naočale.

Kad su djeca u pitanju to su uvijek bolje metode, no bit će situacija kada će im jednostavno trebati staviti zaštitu u vidu kremice za sunčanje. Bebe mlađe od 6 mjeseci ne bi uopće trebale biti na jakom ljetnom suncu i njih se ne smije mazati kremama za sunčanje. Starije bebe i djeca mažu se prema uputama na pakiranju, s time da na lice i šake treba stavljati manju količinu kreme.

Alergijske reakcije kod djece

Kreme za djecu ozbiljnijih i poznatijih proizvođača su pH neutralni, bez boja, konzervansa, parabena, parfema, sa mineralnim filterima, ali se svejedno kod osjetljivije djece mogu pojaviti alergijske reakcije u vidu kemijskih opeklina, vodenih mjehurića, crvenila.

Zašto se to događa?

Postoje dva objašnjenja. Prvo je da kremice sadrže još neke kemijske spojeve koji nisu navedeni na deklaraciji, pa time i prešućeni od strane kozmetičke industrije, a drugo objašnjenje je da je dijete možda preosjetljivo na neki sastojak u kremi. Radi se o fotoalergijskoj reakciji tog sastojka i sunca, koja se manifestira kao osip ili opeklina. U težim slučajevima razviju se i vodeni mjehuri na djetetovoj koži.

Stoga liječnici savjetuju da se svaka nova krema testira na maloj površini dječje kože, kako bi se vidjelo javlja li se ikakva reakcija na suncu. Ako se premazani dio kože ne izloži suncu, roditelji neće znati je li kožna reakcija povezana s međudjelovanjem sastojka iz kreme i sunca. Liječnici znaju da postoje neki sastojci u kozmetici koji reagiraju s ultraljubičastim A zrakama, pa ako kremu koristite u kući, možda neće biti nikakvog problema, no čim izađete na sunce, može se pojaviti osip ili crvenilo kože.

Na koje sastojke u kremama obratiti posebnu pozornost?

Kako bi se umanjile šanse za alergijsku reakciju, liječnici savjetuju da kremice za sunčanje namijenjene djeci budu bez mirisa (parfema), boja i konzervansa. Konzervans koji je poznati okidač alergijskih reakcija je metilkloroizotiazolinon (na deklaracijama naveden kao methylchloroisothiazolinone). Europska komisija je još 2014. godine zabranila upotrebu mješavine metilkloroizotiazolinona i metilizotiazolinona (MCI/MI) u proizvodima koji se ne ispiru, poput krema za tijelo, kao jednu od mjera zaštite potrošača. No to ne znači da spoja metilkloroizotiazolinona uopće nema u proizvodima za tijelo.

Isto tako, neke kreme za sunčanje sadrže tokoferil acetat (na deklaracijama naveden kao tocopheryl acetate), kombinaciju vitamina E i octene kiseline koji može izazvati iritacije na koži.

Tu je i skupina konzervansa koji spadaju u parabene, a Europska komisija im je također ograničila uporabu u kozmetičkim proizvodima, a koje je najbolje izbjegavati u svim proizvodima namijenjenim djeci.

Prirodni sastojci poput aloe vere ili kamilice mogu također izazvati probleme jer mogu djelovati kao tzv. foto senzitizatori, odnosno povećavati prijemčljivost kože za sunčevo zračenje.

Zaključak je ipak na strani krema za sunčanje

Liječnici se još uvijek slažu da je šteta korištenja krema za sunčanje za dječje zdravlje puno manja od štete koju bi prouzročilo nekorištenje zaštite od štetnih sunčevih zraka. Opekline od sunca na nježnoj dječjoj koži ne znače samo neprospavane noći, plač, bol, peckanje, odlazak liječniku, njegovanje i mazanje dok se koža ne oporavi, već i dugotrajno oštećenje slojeva kože koja se ne mogu zaliječiti.

Izlaganje djeteta ultraljubičastim zrakama danas, stavlja ga pod rizik razvoja raka kože, melanoma u kasnijoj dobi.

Zato roditelji ne bi trebali izbjegavati zaštitu na koži, ali bi trebali biti itekako oprezni kod kupovine krema i dobro proučiti sastav i deklaraciju proizvoda. Ako treba, poslikajte deklaraciju mobitelom, otiđite kući, informirajte se o pojedinim sastojcima, pa se tek onda odlučite za kupnju. Posebno ako je vaše dijete osjetljivije na kozmetičke proizvode.