Gluhi nisu glupi! Glavna je to poruka poslana s okruglog stola Inkluzivno obrazovanje – škola za sve. Naime, jezik, a u slučaju gluhih i gluhoslijepih znakovni jezik, osnova je razvoja intelektualnih mogućnosti djece. Zbog toga Hrvatski savez gluhoslijepih Dodir traži da se gluhoslijepoj, gluhoj i nagluhoj djeci osiguraju iste obrazovne mogućnosti kakve imaju njihovi čujući vršnjaci.

„Treba pronaći sustavno rješenje za angažiranje prevoditelja znakovnog jezika u dječjim vrtićima. Trenutačno u Hrvatskoj vrtić uz prevoditelja pohađa šestero djece u Zagrebu i Varaždinu zahvaljujući financiranju lokalnih vlasti, no isto bi trebalo biti dostupno gluhoj i gluhoslijepoj djeci diljem zemlje. Gluhoj i gluhoslijepoj djeci školske dobi treba omogućiti stručnog prevoditelja znakovnog jezika veći broj sati. Trenutačno je rješenje ograničeno i neodgovarajuće“, istaknula je dr. sc. Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih Dodir.

U Hrvatskoj je u redoviti obrazovni sustav uključeno 80 posto djece s teškoćama među kojima su i gluha te gluhoslijepa djeca.

„U sklopu cjelovite kurikularne reforme postoji Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, pa će se reformom gluhoj i gluhoslijepoj djeci omogućiti bolja inkluzija u obrazovni sustav“, poručila je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.

Sudionici okruglog stola zatražili su da se u izradu pravilnika i reformi vezanih uz gluhu djecu uključe izvori govornici znakovnog jezika, odnosno predstavnici organizacija gluhih. Pritom su podsjetili da strategija Europske unije do 2020. kaže kako je dobro obrazovanje gluhe djece i mladih odraslih osoba ključno za njihovo uspješno uključivanje u tržište rada.

„Čujuće društvo ne bi dopustilo da njihovu djecu obrazuje netko tko s njima ne može komunicirati niti ih razumijeti, a od gluhe se djece očekuje da funkcioniraju u takvom okruženju – bez odgovarajućeg prevoditelja. Europski savez gluhih zalaže se za jednak pristup obrazovanju gluhe i čujuće djece. Za gluhu djecu to znači pristup nacionalnom znakovnom jeziku. Tečno korištenje jezika, kod gluhih znakovnog jezika, je ključ pristupa svim oblicima informacija, uključujući i nacionalni kurikulum“, kazao je Mark Wheatley, izvršni direktor Europskog saveza gluhih.
Hrvatski stručnjaci dr. sc. Vladimira Velički i Igor Kusin pojašnjavaju kako je gluhima i gluhoslijepima znakovni jezik materinski jezik te da ga trebaju svladati u prvim godinama života. Napominju da oni jedino vidom mogu primati informacije. Uskraćivanjem prevoditelja znakovnog jezika, a time i primanja punih informacija, djeci se uskraćuje razvijanje punog intelektualnog potencijala.

Da je to uistinu tako, potvrdila je Ana Jakopović, gluha osoba koja nakon diplome Učiteljskog fakulteta radi kao instruktorica znakovnog jezika u Savezu Dodir. Ona je bila prisiljena upisati posebnu školu i obrazovati se za slastičara.
„Kad sam nakon mature otvorila dnevne novine, nisam ih mogla čitati. Nisam imala dovoljan vokabular. Tada sam shvatila koliko je siromašno bilo moje obrazovanje“, kazala je Ana Jakopović te poručila da gluhi ne zaslužuju takvu razinu obrazovanja.

Okrugli stol Inkluzivno obrazovanje – škola za sve organiziran je u sklopu akcije I ja hoću čuti igru kojom se žele unaprijediti obrazovne mogućnosti gluhoslijepe, gluhe i nagluhe djece.