Od 19. do 21. travnja u Hrvatskoj su se obilježavali Dani medijske pismenosti, no zbog iznimne važnosti ove teme, radionice se diljem Hrvatske nastavljaju do sredine svibnja. Tome se priključio i knjižarski lanac Hoću knjigu sa svojom Malom školom novinarstva za učenike od petog do osmog razreda.

Spajamo novinarstvo i knjige

Kako bismo u našim prostorima upozorili na važnost medijske pismenosti, odlučili smo organizirati Malu školu novinarstva koja će se održati 12. svibnja u 11 sati u zagrebačkom Megastoreu. Riječ je o radionici za sve one koje zanima zašto je važno biti medijski pismen i kako je to biti novinar, posebno novinar koji istodobno gaji i veliku ljubav prema knjigama.

Može li se to dvoje spojiti? Može li mali novinar u isto vrijeme biti i pravi knjiški moljac i itekako medijski pismen?

Zadaci i igre koje smo osmislili pokazat će da može. Naša se radionice ističe time što će spojiti učenje o važnosti medija, zamkama medija, medijskoj pismenosti, karakteristikama koje mora posjedovati dobar novinar s praktičnim zadacima, a šlag na torti bit će pitanja koja će polaznici moći pripremiti za jednu od omiljenih i najčitanijih hrvatskih književnica za djecu.

Njihova će pitanja biti prikupljena, a kada dobijemo odgovore od autorice brojnih lektirnih naslova glavom i bradom, objavit ćemo pravi intervju. Odličan početak novinarske karijere, zar ne?

Kako bi vaše dijete bilo dio naše nove besplatne radionice, osigurajte mu mjesto putem ove poveznice https://goo.gl/forms/5RN5W599aIWJwjV42

Pismenost 21. stoljeća

No trebaju li samo novinari biti medijski pismeni ili je medijska pismenost nešto što treba svakom pojedincu, a napose djeci u osjetljivim godinama?

Medijska pismenost jedna je od temeljnih vrsta pismenosti 21. stoljeća. Danas više nije dovoljno samo čitati i pisati da bismo bili pismeni, nego se definicija pismenosti znatno proširuje i na druga polja, a jedno od njih su i mediji.

Medijska pismenost podrazumijeva skup vještina, znanja i spoznaja koje su nužne za razumijevanje sadržaja medija, ali i za njihovu kritičku analizu. Biti medijski pismen znači da će djeca moći shvatiti prirodu sadržaja u medijima i promišljati o njima, ali i sami moći koristiti široku lepezu usluga koje nude mediji, napose novi mediji.

Shvaćanje uloge medija u društvu

Izloženost medijima utječe i na dječje raspoloženje, oblikovanje njihovog identiteta, na način kako provode svoje slobodno vrijeme i kako procesuiraju informacije. Upravo je zato važno da već od rane dobi budu upoznati s ulogom medija. Medije im treba predstaviti kao posrednike u komunikaciji njih samih i svijeta koji ih okružuje, kao i upoznati ih s pojmom masovnih medija koji služe informiranju javnosti.

Treba ih upoznati s temeljnim novinskim vrstama i njihovom namjenom. Obrazovne emisije pomoći će im u shvaćanju toga da mediji imaju i obrazovnu ulogu, dok će opuštanje uz primjereni film (obratite pozornost na oznaku dobi na svakom pojedinom filmu) ili časopis za njihovu dobi pokazati i onu ležerniju stranu medija. Kako bivaju starija, potrebno ih je upoznati i s vijestima (što nipošto ne znači da moraju gledati informativne emisije, nego da trebaju biti svjesni njihove uloge).

Krene li se s medijskim opismenjavanjem od rane dobi, djeca će ujedno uvidjeti i da oni sami mogu stvarati poruke i doprinijeti razviju društva u onim područjima koja ih zanimaju.

Razvijanje kritičkog promišljanja

Međutim, danas su djeca okružena medijima možda i mnogo više nego što bismo mi to htjeli, pa je upravo zato iznimno važno upozoriti ih i na zamke medija. Naime, sve su češće pojave tzv. lažnih vijesti jer danas svatko, a ne samo novinari, može stvoriti sadržaj na internetu. U dječjoj je prirodi sve ono što piše na internetu shvatiti vrlo ozbiljno, posebno ako im Google kao alat kojem vjeruju podastre činjenice za koje su djeca uvjerena da su točne, te je upravo zato razvijanje medijske pismenosti izuzetno važno.

Već od nižih razreda osnovne škole treba razgovarati s djecom o tome da ne treba vjerovati svemu što se pojavljuje bilo u klasičnim bilo u novim medijima. Dužnost roditelja i nastavnika je poticati kritičko promišljanje o svim medijskim sadržajima koji dopiru do nas.

Najlakši put do toga je postavljanje pitanja. Djecu treba poučiti tome da si prilikom čitanja bilo koje novinske vrste postavljaju pitanja o tome kome je sadržaj namijenjen, je li možda nešto izostavljeno iz teksta, postoje li jasne snimke koje nešto potvrđuju, izgleda li poput članka čija je svrha samo da kliknemo na njega za nečiju zaradu, zvuči li predobro ili previše loše da bi bilo istinito. Osim toga, potrebno je obratiti pažnju i na moguća citiranja dionika, ali i na očite pravopisne i gramatičke pogreške u tekstu. Kombinacija svega toga jasno može pokazati je li riječ o lažnoj vijesti ili ne i dovesti nas korak bliže do medijskog opismenjavanja.

(Autorica teksta: Tatjana Barat)

[PROČITAJTE JOŠ: Sve manje djece u Hrvatskoj gleda televiziju bez nadzora odraslih]