Darovita djeca često se etiketiraju kao djeca s poremećajima u ponašanju

  Možda zvuči malo neobično, ali problemi u ponašanju zaista mogu ukazivati na neku vrstu nadarenosti djeteta.

dosada_djevojcica_pixabay

Možda zvuči malo neobično, ali problemi u ponašanju zaista mogu ukazivati na neku vrstu nadarenosti djeteta Nekoj darovitoj djeci pogrešno se pripisuje dijagnoza autizma, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje ili nekog drugog stanja koje uključuje promjene u ponašanju. Ali darovitosti, uz druga obilježja, često podrazumijeva i senzoričku osjetljivost.

Takvu djecu može iscrpljivati najobičnija buka u učionici ili zujanje fluorescentnog svijetla. Mogu se žaliti da im smetaju etikete na odjeći ili rub čarapa, da im smetaju pojedini mirisi ili hrana određene teksture. Oni također mogu pričati jako puno i brzo, imati beskrajnu energiju, određene tikove ili kompulzivne navike te biti opsjednuti nekom idejom ili ciljem.

Povećana osjetljivost djeteta u kombinaciji s pojačanim intenzitetom poznata je kao senzorička preosjetljivost. Preosjetljiva djeca neke emocije – sreću, tugu ili bijes - doživljavaju puno intenzivnije od druge djece. Također su sklonija i depresiji, osjećaju krivice, a vjerojatnije je da će i imati fizičku reakciju na emocije, poput bolova u trbuhu ili glavobolja zbog tjeskobe. Isto tako, zbog frustracije ili dosade mogu iskazivati problematično ponašanje.

Vrlo bistra djeca mogu imati neobično jaku volju, pregovarati poput odvjetnika u svoju korist ili koristiti sarkazam da bi dokazali svoju poantu. Ponekad darovita djeca ometaju nastavu jer ne žele raditi ono što smatraju nepotrebnim. Naravno, svoje nezadovoljstvo ovako mogu iskazivati i druga djeca, ali je ipak baš karakteristično za one darovite.

Prema nekim istraživanjima, oko 30% nadarene djece postiže niže akademske rezultate od onih koji su izmjereni testovima inteligencije.

Jedan od načina kako možete razaznati je li vaše dijete darovito ili jednostavno ima loše ponašanje jest da ga promatrate dok se bavi aktivnošću kojom voli s djecom koja dijele njegov interes i sposobnosti. Ako je dijete fokusirano, angažirano i surađuje s drugima, to će možda objasniti druge situacije kada nije dovoljno stimulirano, pa se dosađuje i pravi nered. Nedolično ponašanje u razredu ponekad može ukazivati i na činjenicu da je gradivo koje se obrađuje na nastavi djetetu poznato i zbog toga nezanimljivo.

Bez obzira koji je razlog neprihvatljivog ponašanja, ne treba ga se samo prihvatiti, nego potražiti uzroke i pozabaviti se rješenjem problema. Ako sami ne znate kako biste pomogli djetetu i usmjerili ga, obratite se učiteljici, liječniku ili nekom drugom i potražite savjet. Netko od njih možda vam može pomoći pronaći rješenje problema.