Što učiniti ako dijete počne govoriti nekim "svojim" jezikom?

Čini li vam se ponekad da ne razumijete što vam govori vlastito dijete? Imate osjećaj da priča nekim “svojim”, vama nepoznatim jezikom.

dijete_pixabay

Tita (žlica), mema (nema), dada (čokolada), riječi su koje još nikad dosad niste čuli, ali zbog toga se ne morate brinuti. Većina djece u određenoj dobi zbog nedovoljne razvijenosti artikulatora, često nepravilno izgovara veliku količinu glasova pa nam se čini da ima svoj vlastiti jezik. To je tzv. faza žargona u kojoj dijete intonacijski imitira govor okoline bez da sadržajno i smisleno nešto kaže. Dijete počinje shvaćati kako okolina izmjenjuje poruke putem govora te želi na taj način ravnopravno sudjelovati u komunikacijskim izmjenama.

    Ukoliko govor u žargonu egzistira duže od 18 mjeseci, jedna od mogućnosti jest da dijete površno slušno percipira govor okoline, objašnjava mag.logoped Ribić. Posljedično tome, stvaraju se nepravilne slike riječi koje dijete tako producira, a nerijetko djeca koja površno slušaju govor okoline razvijaju i artikulacijske poteškoće koje se manifestiraju u pogrešnom izgovoru šireg raspona glasova.

    Osim problema slušne pažnje, jedan od mogućih uzročnika jest i loša kontrola motorike jezika, tzv. oralna dispraksija. Dijete zna što želi izgovoriti, ali ga "jezik ne sluša" pa su riječi iskrivljene i nerazumljive okolini.

    Kada roditelj počne primjećivati da govor djeteta odstupa od govora njegovih vršnjaka, onda je i vrijeme da se obrati logopedu za stručnu pomoć, upozorava mag.logoped Ribić. Nikada nije prerano za logopedsku procjenu djeteta, pogotovo kada je obiteljska anamneza pozitivna na jezično-govornu patologiju jer se mnoge poteškoće mogu prevenirati s ranom terapijom kroz igru.

      Dijete bi u pravilu najkasnije s napunjenih 5,5 godina trebalo imati pravilan izgovor svih glasova govora. Preporučuje se da se s izgovorom glasa R ne čeka duže od 4,5 godina, a s 5,5 godina tolerira se još samo blaga nepravilnost u izgovoru glasova Č, Ž i Š.