Ako ste primijetili da dijete jednu riječ izgovora svaki put na drugačiji način, ako rečenice ne sklapa tečno, naglašava one slogove koji ne bi trebali biti naglašeni (obično prvi slog), teško imitira dugačke, kompleksne riječi unatoč ponavljanju, možda se njegov problem zove dječja govorna apraksija. Skraćeno DGA je poremećaj koji se odnosi na nejasan govor djeteta uzrokovan teškoćama u koordinaciji pokreta usana, jezika i nepca. Javlja se izolirano ili u kombinaciji s drugim teškoćama. Nazivaju je još i verbalnom dispraksijom ili apraksijom ranom govora.

Simptomi u ranoj dobi djeteta

Djeci s DGA-om dijagnoza se obično postavlja između druge i treće godine života. Neka istraživanja su pokazala kako se poteškoće mogu utvrditi i puno ranije. Najuobičajeni simptomi u ranoj dobi djeteta su: ne brbljanje u dojenačkoj dobi, korištenje samo nekih glasova, kašnjenje s pojavom prvih riječi, poteškoće u kombiniranju različitih glasova, poteškoće s hranjenjem.

Ovaj govorni poremećaj učestaliji je kod dječaka nego kod djevojčica te je ponekad vrlo teško postaviti dijagnozu jer postoji čitav niz poremećaja jezika i govora kod kojih se susreću jednaki simptomi odnosno obilježja. Neka su iskustva pokazala da dječja govorna apraksija nerijetko ostaje i nezamijećena u predškolskoj i školskoj dobi. Često djecu s ovom dijagnozom znaju okarakterizirati kao lijenu i nemarnu. Oko polovice djece s DGA-om pokazuje i teškoće u zadržavanju pažnje, a oko 20% ih ima ADHD.

Kako se dijagnosticira?

Proces dijagnosticiranja DGA-e ni u svijetu još uvijek nije razjašnjen niti postoji valjani test za dijagnostiku. DGA-u dijagnosticira logoped koji provodi kompletnu obradu djeteta. Pod tim se podrazumijeva procjenjivanje djetetove oralno-motorne mogućnosti, građe govornih organa, kvalitete djetetovog glasa i prozodije te kvalitete izgovora.

Iznimno je važno što prije otkriti ovu poteškoću u govoru i što ranije pristupiti njenom ublažavanju ili otklanjanju. Veliku važnost u ovoj priči imaju i roditelji kojima se preporuča svakodnevni rad kod kuće na vježbama i zadacima po uputama logopeda. Koliko god da je to ponekad naporno i iscrpljujuće, uvijek imajte na umu da se dijete primjerice ne izražava razgovjetno zato što ono tako želi već zato što ne zna i ne može trenutno bolje.

Što učiniti ako dijete počne govoriti nekim “svojim” jezikom?