Hranjenje bebe u prvih nekoliko mjeseci prilično je jednostavan pothvat, pogotovo ako se bebu doji. No nakon šest mjeseci dolazi do prvog većeg izazova, a to je dohrana ili uvođenje krute hrane u bebinu prehranu. U početku to su razne mliječno-voćne i povrtno-mesne kašice, a namirnice se uvode prema takozvanom kalendaru dohrane.

[PROČITAJTE ČLANAK: Kalendar dohrane i važne smjernice o prehrani beba koje nam otkriva]

Uvođenje novih namirnica u bebin jelovnik za mnoge je mame vrlo zbunjujući, stresni i naporni period jer nailaze na kontradiktorne informacije. Nisu sigurne kada započeti dohranu, kako miješati namirnice odnosno napraviti kašicu, koju količinu bi beba trebala pojesti, kako kombinirati kašice s mliječnim obrocima, kako nabaviti što zdravije voće i povrće ili je bolje ponuditi kupovnu voćnu kašicu, kako kombinirati namirnice da beba dobiva dovoljno proteina, ugljikohidrata, vlakna, minerala i vitamina za zdrav razvoj? Pitanja je na desetine, pa ne čudi da se ponekad napravi i pokoja greška.

Saznajte kojih osam grešaka roditelji najčešće rade kad je uvođenje dohrane u pitanju i kako ih izbjeći:

Prerano uvođenje dohrane
Pedijatri savjetuju da se prve kašice u prehranu bebe uvode sa šest navršenih mjeseci. Iznimku će napraviti i dohranu preporučiti ranije, samo kada beba ima alergiju ili intoleranciju na laktozu i slabo dobiva na težini zbog nepodnošenja mlijeka ili ako beba ne napreduje zbog bilo kojeg drugog probavnog problema zbog kojeg joj mliječna prehrana ne daje dovoljno nutrijenata za zdravi razvoj.
Neki roditelji samoinicijativno započinju dohranu s navšena 4 mjeseca zbog vjerovanja kako će beba biti više sita i bolje spavati. No to nije pametno jer bebin imunitet i probavni sustav nisu dovoljno razvijeni da na ispravan način procesuiraju hranu i obrane organizam od potencijalnih alergena. Preranim uvođenjem dohrane beba je pod rizikom razvoja alegija, ekcema, celijakije, gastrointestinalnih upala i prekomjerne težine.
Ako je vaša beba mlađa od 6 mjeseci, a gladna je i nakon propisane doze mlijeka, radije joj “podebljajte” dan još jednim mliječnim obrokom, umjesto da joj uvodite dohranu bez konzultacije s pedijatrom.

Prekasno uvođenje dohrane
Neke bebe sasvim su zadovoljne, site i odlično napreduju samo na majčinu mlijeku i kad uđu u 6. ili 7. mjesec roditelji imaju dvojbu je li uopće nužno uvoditi dohranu. Ponekad odgađaju uvođenje kašica zbog straha od alergijskih reakcija ili gušenja, ukoliko beba neće moći ili znati progutati kašasti sadržaj sa žličice.
No dohrana se ne uvodi samo zato što to kaže kalendar i zato što beba ima 6 mjeseci, već zato što u tom periodu dolazi do intenzivnog rasta i razvoja i beba iz mlijeka više ne dobiva sve potrebne nutrijente. Treba joj nešto kaloričnije.
Odgađanjem dohrane beba je pod rizikom manjka željeza, može zaostajati u razvoju i ne dobivati dovoljno na težini, postati letargična i mlitava, razviti alergije. Osim toga beba će teže prihvaćati nove teksture i okuse što se više bliži 1. rođendanu, a to može dugoročno utjecati na probleme s hranjenjem.

Upoznavanje bebe s isključivo blagim okusima
Naravno, u početku se bebi nudi jedna po jedna namirnica kako bi se provjerilo ima li alergijske reakcije. Zapravo svaka nova namirnica koja se uvodi, daje se u što čišćem obliku “za probu”. Kad su bebe u pitanju važno je pratiti smjernice vezane za upotrebu soli i začina. No neki roditelji u potpunosti izbjegavaju neke jače, kiselije ili trpke okuse, pa bebama uopće ne nude namirnice kao što su, primjerice, kelj, špinat, prokulice, mladi luk, limun, višnje, cimet, paprika, češnjak.
No stručnjaci kažu da se bebu treba izložiti što širem spektru namirnica i okusa (u skladu s kalendarom dohrane!). Ne samo da će beba primati kvalitetne nutrijente iz različitih izvora, već će biti i kasnije sklona tim okusima, manje izbirljiva i neće pružati toliki otpor kod isprobavanja novih okusa. Ne kaže se bezveze: ako želiš da ti dijete voli kelj, serviraj mu ga dok je još beba.
Stoga se ne ustručavajte eksperimentirati s biljkama, začinima, aromama, egzotičnom hranom ili sezonskim namirnicama. Nudite i probajte, ali ne zaboravite pritom poštivati kalendar dohrane.

Izostvljanje važnih hranjivih tvari
Prve dvije godine ključne su za zdrav razvoj mozga i svih drugih tjelesnih sustava. Pri tom su iznimno važni svi vitamini i minerali, ali posebno željezo, cink, vitamin D, masnoće i Omega-3 masne kiseline.
Stoga se roditelji trebaju dobro informirati o pojedinim grupama hrane i bebi ravnomjerno servirati namirnice koje su izvor najšireg spektra hranjivih tvari. Posebno treba obratiti pažnju na namirnice bogate željezom između 6. i 12. mjeseca, pa pedijatri preporučuju čak dva obroka bogata željezom dnevno (npr. crveno meso, žitarice, žumanjak, špinat, brokula). Isto tako treba davati dovoljno zdravih masnoća poput maslinova ulja ili avokada.

U dohrani ima previše slatkog
Greška koju treba izbjegavati je i davanje zaslađenih namirnica poput keksića, čokolina ili sokova. Nećete pogriješiti ako djetetu ne dajete rafinirani šećer u prvoj godini života. Dosta slatkoće dobit će u voćnim kašicama.
Velika dilema mnogih mama je i da li započeti dohranu bananom i drugim jako slatkim voćem. Bebe jako osjećaju okus slatkog i vrlo brzo ga zavole, pa kad im se umjesto slatke bananice i jabuke servira teletina s keljom, počnu odbijati taj neodređeni i ne tako ugodni okus. Nema nekog strogog pravila s čime početi, neutralnim ili slatkim, važno je da se bebi sve paralelno nudi da se ne “navuče” na slatko.

[PROČITAJTE ČLANAK: Kako započeti dohranu?]

Ignoriranje znakova sitosti
Neki se roditelji jako strogo žele držati propisanih mililitara kašica i mliječnih obroka za bebu određene dobi. Pri tom se jako zabrinu ako beba pojede manje, iz straha da neće dobro napredovati. No istina je da beba zna kada je sita i to će jasno pokazati bljuckanjem hrane, okretanjem glave, mahanjem glavice i općom nezainteresiranošću za daljnje hranjenje.
Neke bebe su sitnije i treba im manje hrane nego vršnjaku koji je krupnija i gladnija beba. Nekih dana bebin apetit će, baš kao kod odraslih, biti slabiji, neki drugi dan jači. Ono što je važno je da roditelji ne trpaju bebu ako ona više nije gladna, jer mogu poremetiti njezin prirodni mehanizam samoregulacije hranjenja te ju učiti da se prejeda.

Roditelji izbjegavaju nered kod hranjenja
Hranjenje bebe kašicama je neuredan posao. Nakon svake žličice bebu treba prebrisati (posebno ako bljucka, stavlja ručice u usta i razmazuje hranu oko sebe), a nakon obroka i stolicu za hranjenje, pod, sebe, odjeću. Kada beba počne jesti prstićima, hranjenje je još zanimljivije jer komadića hrane može biti posvuda. Mnogim roditeljima taj nered smeta i ne vole da se beba previše igra hranom. No činjenica je da beba kroz igru i iskustvene aktivnosti uči o svijetu. Kod hranjenja ona mora osjetiti teksturu hrane, miris, boju, mora je vidjeti, igrati se s njom. Stoga pronađite živaca i razumijevanja za svog malog istraživača, i dozvolite mu da upozna hranu na način na koji jedino zna – kroz igru.

Hranjenje bebe odvojeno od ostatka familije
Kad god je to moguće, bebu treba hraniti za obiteljskim ručkom i večerom. Djeca uče promatranjem, pa kad mogu sudjelovati u obiteljskom druženju za stolom, učimo ih nečem vrlo ugodnom i lijepom. Beba uči da je hranjenje obiteljski događaj za obiteljskim stolom, odnosno da je osim unosa hrane, važna i socijalna komponenta u kojoj hrana okuplja i zbližava ljude. Ma kako neuredno i nespretno bilo, približite stolicu za hranjenje i uključite bebu u najdraži dio dana mnogih obitelji – druženje za stolom uz finu papicu.