Pet vrsta hrane koje negativno utječu na razvoj mozga i pamćenje kod beba i male djece

Poznato je da hrana ima veliki utjecaj na naše sveopće zdravlje, a kad su u pitanju bebe i mala djeca, taj utjecaj je presudan, posebno za razvoj mozga i pamćenje.

slatkisi pixabay

Baš kao što ih hranimo hranjivim i zdravim namirnicama za njihov fizički razvoj, tako trebamo pažljivo birati i hranu koja djeluje na njihov kognitivni razvoj.

No jedno je želja roditelja da dijete hrani "ispravnim" namirnicama, a drugo je stvarno stanje, jer bebe i mala djeca znaju biti iznimno izbirljivi i nervozni kod obroka i hranjenja. Neke mame su sretnice čije bebe i mala djeca uredno papaju sve što im se ponudi, no veliki je broj onih čija djeca uporno traže svoju omiljenu hranu, a ostalo odbijaju. Uglavnom ta omiljena hrana nije baš zdrava, no svejedno ju povremeno dajemo. S nezdravom hranom često potkupljujemo dijete da pojede onu zdravu.

Ono što valja znati je da ta nezdrava hrana nije problem samo zato jer je puna šećera, soli i aditiva i što je siromašna hranjivim tvarima, već ona može naštetiti razvoju mozga i kognitivnih sposobnosti.

Ovih pet vrsta hrane nikako nije preporučjivo davati djeci mlađoj od sedam godina, a potpuno ih treba ukloniti s jelovnika beba:

1. Polugotova instant hrana za mikrovalnu ili brzo prženje u ulju

U ovu skupinu spadaju smrznuti krumpirići, polugotove smrznute pizze koje treba samo zapeći na 10 minuta, tjestenina iz vrećice za brzu pipremu, smrznuto panirano meso i slična polugotova instant hrana. Na taj način procesuirana i pakirana hrana dokazano utječe na promjene raspoloženja, hiperaktivnost i pojavu glavobolja kod odraslih i djece. Najbolje se držati obroka sačinjenih od svježih namirnica.

2. Hrana i slatkiši jarkih i neprirodnih boja

U ovu grupu spadaju razni gumeni i drugi bomboni, sladoledi, šećerna vata, odnosno sve što je obojano neprirodnim i jarkim bojama. Djeca ih vole, naravno, jer su šareni, zanimljivi i slatki. No umjetna bojila u slatkišima puno su veće zlo od šećera i povezuje ih se s nizom kognitivnih problema - deficitom pažnje i hiperaktivnošću, tjeskobom, glavoboljama. Osim štetnog šećera i bojila, spomenuti slatkiši puni su raznih kemijskih dodataka čiji utjecaj na organizam u razvoju još uvijek ne znamo, ali znamo da ne može biti pozitivan.

3. Hrana i pića s kofeinom

Kofein se ne nalazi samo u kavi, već i u čaju, nekim gaziranim pićima, nekim vrstama čokolade i nekim lijekovima. Ako ga uzimaju u prevelikim dozama, kofein može naštetiti i odraslima. Djeca su osjetljivija na kofein i trebalo bi u potpunosti ukloniti iz njihove prehrane sve namirnice i pića koja ga sadrže. Kofein je stimulans koji djeluje na mozak i izaziva nervozu, hiperaktivnost, nesanicu, glavobolju i probleme s probavom.

4. Hrana koja je "čisti šećer"

Hrana bogata šećerom naći će se na samom vrhu liste omiljene hrane kod sve djece, no poznato je da hrana koja je u osnovi sami šećer negativno djeluje na razvoj, izaziva hiperaktivnost i utječe negativno na apetit djeteta. Šećer remeti pažnju, izaziva u djetetu nemir, uzrokuje trbuhobolju i oslabljuje imunitet. Stoga je vrlo važno da se hrana koja je u osnovi čisti šećer smanji na najmanju moguću mjeru. U to spadaju sladoledi, keksi, čokoladice, pudinzi i ostali slatkiši. Uvijek postoje zdravije alternative poput voća, jogurtića i domaćih keksi od cjelovtiog brašna i žitarica.

5. Hrana bogata trans-masnim kiselinama

U ovu grupu spadaju hamburgeri, grickalice, pomes-frites, polugotova hrana, pržena hrana, margarin i pekarski proizvodi. "Loše", nezasićene masne kiseline u ovoj hrani dokazano djeluju negativno na pamćenje, uzrokuju upalne procese u organizmu i remete proizvodnju hormona sreće, srotonina, pa dovode i do promjena u raspoloženju i ponašanju.

Koja hrana je dobra za razvoj mozga kod beba i male djece?

Sad kad smo utvrdili koju hranu treba izbjegavati, nije na odmet ponoviti koje namirnice potiču i pozitivno djeluju na kognitivni razvoj djece.

Dobre masnoće: maslinovo ulje, ulje sezama, orašasti plodovi, sjemenke, avokado, organski uzgojeno meso i jaja, zeleno lisnato povrće, chia sjemenke, riblje ulje i riba, maslac, jogurt.

Hrana bogata kolinom: jaja, riblje ulje, jetra, kikiriki, soja u zrnu, suncokretove sjemenke, zob.

Hrana bogata pigmentom: jagode, borovnice, maline, kupine, ribizl, trešnje, višnje, patliđan, cikla, grejp, crveni luk, crvene jabuke, kelj, crveni kupus, brokula, rajčica i sl.