Beba se preko pupkovine hrani hranjivim tvarima koje u organizam unosi njezina majka i direktno ih prima u krvotok. Zadnjih tjedana trudnoće beba ima razvijen vlastiti probavni sustav ali još uvijek ga ne koristi za prerađivanje hrane, pa tako kod beba crijeva još uvijek nemaju funkciju izoliranja, prerađivanja i izbacivanja stolice.

Iako ne jede konkretnu hranu, beba otvaranjem usta popije nešto od tekućine u kojoj bezbrižno pluta, a sitne tvari (stanice crijevnog epitela, lanugo-dlačice, sluz, plodna voda, žuč) završavaju u njezinim crijevima. Prva bebina stolica zove se mekonij i obično se izbacuje nakon poroda (ili tijekom poroda ako je beba u jakom stresu). Zelenkasto-crne boje je, viskozna i bez mirisa.

Ponekad se dogodi da svoju prvu stolicu beba iz crijeva ispusti prije poroda, odnosno u plodnu vodu koja potom postaje tzv. smeđa mekonijska voda. To se NE događa kod svih beba i obično je rezultat fetalnog distresa, odnosno kao posljedica određenih stresnih okolnosti. Mekonij prije poroda češće ispuštaju i bebe koje su prenešene dugo nakon termina poroda.

Kada je mekonij opasan?

Kao što smo spomenuli, mekonij će plodnu vodu obojati u smeđe-zelenkastu boju i ne bi predstavljao nikakav problem sam po sebi, već problematičan postaje ako ga beba udahne. Bebe koje su rođene iz mekonijske plodne vode vrlo često imaju tzv. mekonijski aspiracijski sindrom, kada dijete udahne mekonij i dolazi do zatvaranja dišnih puteva. Bebe rođene s aspiracijskim sindromom pokazivat će sljedeće simptome: obamrlost udova, poteškoće s disanjem, plavkastu kožu. Liječnici stoga hitno pristupaju odstranjivanju mekonijem zagađenog sadržaja iz djetetovih usta, nosa, ždrijela i dušnika. Beba će dobiti i antibiotik da se spriječe potencijalne infekcije te će biti pod pojačanim nadzorom liječničkog tima. Sindrom poprima teže simptome ako je mekonij zahvatio pluća novorođenčeta.

Trebam li se brinuti?

Iako sve navedeno zvuči zastrašujuće, uvijek treba imati na umu da mekonij ne ispušta svaka beba prije poroda. Nadalje, čak i ako ga ispusti, beba ga možda nikada neće udahnuti, a ako ga i udahne, ne znači da će se roditi s mekonijskim aspiracijskim sindromom.
Tretiranje beba rođenih iz mekonijske plodne vode u medicini je već do sada postao gotovo rutinski postupak i svaki je liječnik upoznat s ovim sindromom. Amnioskopija će mu dati vrlo jasnu informaciju o stanju plodne vode.

Kada se utvrdi da u plodnoj vodi postoji mekonij, većina liječnika u hrvatskim rodilištima odlučuje se za inducirani porod (ponekad i carski rez ako je plodna voda jako zelena) te neće riskirati zdravlje i dobrobit bebe.