Probavne funkcije različito brzo sazrijevaju od djeteta do djeteta. Neka djeca jedu kašice već sa četiri, većina s pet do sedam, a neka s osam do devet mjeseci života. Ako je dijete nakon dojenja ili bočice još uvijek gladno, to može biti znak da treba početi s kašastim obrocima. Dijete koje je po svom razvojnom stupnju spremno jesti kašicu, pokazat će to svojim ponašanjem. Primjerice, spremno će otvarat usta kad se žlica odigne od tanjura.

Međutim, kako bi dijete moglo jesti i probavljati kašice, moraju dozreti neke od njegovih tjelesnih funkcija. Za početak, iznimno je važna oralna motorika koja mora proći važan razvojni stupanj. Naime, dojenče mora moći osjetiti kašicu u ustima, jezikom je utjerati u grlo i progutati.

Novorođenčad i dojenčad orijentiraju se isključivo na slatko. Na svaki drugi okusni podražaj, kao što je gorko, kiselo ili slano, reagiraju pljuckanjem,iskrivljavanjem lica i okretanjem glave na stranu. Stoga, dijete se mora početi zanimati i za druge okusne podražaje. Najčešće druge okuse počne “doživljavati” nakon trećeg mjeseca života.

Kako jedenje kašice definitivno sa sobom nosi veći napor za crijeva i probavne žlijezde od majčinog ili zamjenskog mlijeka, treba također pripaziti i na djetetov probavni mehanizam koji mora dovoljno sazrijeti kako bi bez problema mogao probavljati kašicu.

Kašice sadrže više mineralnih tvari od majčina ili zamjenskog mlijeka stoga i djetetovi bubrezi trebaju biti spremni izlučiti veći dio soli. Za to su sposobni s otprilike četiri mjeseca.

Prvi kašasti obroci trebali bi služiti tome da se dijete između ostalog upozna sa žlicom, novim okusom i novim podražajem u ustima. Stručnjaci stoga preporučuju da se prvih nekoliko dana djetetu serviraju samo male porcije iste kašice kako bi se dijete naviknulo na novi oblik prehrane. Nove će se kašice lakše uvesti ako se najprije pomiješaju s već poznatom. Tekućinu poput mlijeka ili čaja djetetu treba ponuditi nakon kašice.

Darujemo kuharicu s voćnim kašicama za bebe!