Djeca dojena duže od dvije godine imaju više karijesa

Zdravlje zubića i usne šupljine od ključne je važnosti u periodu kada se dječji organizam ubrzano razvija i treba izgraditi snažan imunitet za cijeli život.

53302aa996094

Stomatolozi nisu previše zadovoljni situacijom među mališanima u Hrvatskoj, kad je u pitanju zdravlje zubića. Prvi posjet djeteta stomatologu odgađa se, postoje razna pogrešna vjerovanja da mliječni zubići nisu baš toliko važni jer će kad tad ispasti, a standard građana pada, pa se za stomatologa izdvaja novac samo kad je to apsolutno nužno. Sada se pojavio još jedan problem kao posljedica prakse produženog dojenja. Kod djece koja su dojena duže od dvije godine, javljaju se veliki problemi s karijesom.

Dojenje je iznimno važna praksa i nitko od stručnjaka koji se bave pitanjem karijesa kod beba i djece ne dovodi u pitanje benefite dojenja. No čini se kako produljeno dojenje ima i nekih negativnih posljedica, među kojima je karijes.

Najnovije istraživanje potvrdilo je da što češće majka doji dijete koje je prevalilo drugi rođendan, to je veća šansa da će dijete imati karijes na zubićima.

Studiju je provelo Sveučilište Berkeley na čelu s dr. Benjaminom Chaffeeom. Vezu između produženog dojenja i karijesa proučavali su na 458 beba iz obitelji slabijeg imovinskog statusa u brazilskom gradu Porto Alegre. Većina beba koje su obuhvaćene istraživanjem već su mogle jesti krutu hranu, ali su uz nju još uvijek bile dojene.

Bebe su bile od strane stručnjaka pregledane sa 6, 12 i 38 mjeseci.

Sa šest mjeseci bilježile su se informacije o dnevnoj količini popijenog mlijeka te o drugim tekućinama koje su bebe u toj dobi pile. Bebe je pregledao i liječnik stomatolog.

S 12 mjeseci isptivalo se da li bebe jedu i koju točno hranu podijeljenu u 29 specifičnih kategorija (voće, povrće, keksi, med, zaslađeni sokovi, meso, kruh i sl.). Bebe je ponovno pregledao liječnik stomatolog.

Oko 50% ispitanih beba bilo je do 1. godine na mliječnoj formuli. Ono što su znanstvenici primijetili je da su upravo te bebe oko prve godine prestajale piti mliječne formule tj. mlijeko.

Oko 40% djece koja su bila dojena od 6. do 24. mjeseca imalo je barem jedan karijes do kraja studije.

Bebe koje su bile dojene dulje od 24 mjeseca imale su 48% više karijesa od beba koje se prestalo dojiti prije 2. rođendana. To je prilično veliki postotak, slažu se stručnjaci.

Kada djeca sišu iz bočice ili iz dojke, njihovi zubići dolaze u vrlo slabi kontakt sa slinom. A upravo je slina ta koja razbija bakterije i sprječava formiranje karijesa. Bebe i djeca koja žvaču kruću kranu, neprestano proizvode slinu i na taj način prveniraju nastanak karijesa na mliječnim zubićima.

"Naša studija ne sugerira da dojenje uzrokuje karijes", objašnjava dr. Chaffee. Moguće je da majčino mlijeko u spoju s današnjom hranom punom šećera uzrokuje sve veću pojavnost karijesa kod djece koja su najduže i redovito dojena. No to je sve još uvijek na razini pretpostavke i sljedeći korak je otkriti zašto točno tako mala djeca već imaju problema s ovim kroničnim oboljenjem tvrdih zubnih tkiva koje napreduje progresivno, centripetalno i dovodi do razaranja zuba.

Majke koje žele dojiti i nakon što dijete dobije sve zubiće, svakako trebaju djeci te zubiće prati, paziti na oralnu higijenu. Zapravo, oralna higijena usne šupljine treba započeti već u periodu i prije nego prvi mliječni zubić izbije. Mekanom gazicom natopljenom u običnu mlaku vodu, bebici treba nakon sisanja iz usne šupljine ukloniti višak mlijeka koje se ponekad zgruša i nakuplja u malo teže dostupnim dijelovima usne šupljine.

Kada niknu zubići, vrijeme je za prvu četkicu i pranje treba postati rutina i cijeloživotna navika.

Članak je objavljen u časopisu Annals of Epidemiology.